Tweet/social wall na Spark.me konferenciji je iz godine u godinu bio jedan od omiljenih izazova za naš tim, bilo da smo usavršavali tehnologiju ili smišljali nove načine da integrišemo postove i tvitove u binu. Ove godine smo odlučili da maštarije prepustimo mlađima od sebe i da podijelimo iskustvo rada na ovom projektu sa studentima i studentkinjama grafičkog dizajna i Prirodno-matematičkog fakulteta kroz radionicu koju smo realizovali u okviru FLUID dizajn foruma. Nedavno je Milutin pisao o Social wall projektima na kojima smo do sada radili i na njima je uvijek radio isključivo naš tim, ekipa ljudi koja se dobro poznaje i odlično sarađuje. Ovog puta izazov je bio da se sa potpuno novim timom u kratkom roku dođe do kvalitetnog rješenja. Poslije obavljene selekcije finalnu radioničarsku ekipu činili su: Anja Marinović (FLU, Cetinje), Miloš Filipović, (FLU, Cetinje), Olivera Đokic, (FPT Podgorica), Ajša Beširević, (ALU Sarajevo), Ljubo Marićević, (PMF Podgorica), Lazar Bulatović, (PMF Podgorica), Nemanja Zorić, (PMF Podgorica). Profesor Srđan Kadić sa Prirodno-matematičkog fakulteta je bio mentor dok smo Milutin i ja imali ulogu asistenata. 

FLUID dizajn forum pokrenut je 2013. godine sa željom da se studentima i studentkinjama omogući da se sretnu sa nekim od najvećih imena iz oblasti dizajna. FLUID je koncipiran kao niz predavanja, panel diskusija, radionica i izložbi. Tokom trajanja festivala studenti i studentkinje imaju priliku da pokažu svoje radove gostima i da dobiju korekturu i savjete od ljudi čija su imena već ušla u istoriju grafičkog dizajna.

Visible Spark – design thinking pristup

Tema FLUID radionice bila je Visible Spark, zadatak je bio da uz pomoć Alicornove platforme za tweet wall naprave potpuno novi “front end” koji će se uklopiti u ovogodišnji vizuelni identitet konferencije. Slogan ovogodišnjeg Sparka bio je “The Spark in you”, dok je bina bila prekrivana zvezdanim nebom. Metoda koju često koristimo u Alicornu kada se susretnemo sa novim zadatkom je da okupimo svoj tim i prođemo kroz design thinking proces koji nam je poslužio i za ovu radionicu. Prednost ove metode je u tome što omogućava svakom članu i članici tima da iskaže svoje mišljenje kroz alatke koje metod pruža.

Design thinking (dizajnersko razmišljanje) je koncept koji je preuzet iz oblasti dizajna i vizuelnih umjetnosti i danas se često koristi u  biznisu. U osnovi je set alata i principa koji pomažu da se poveća nivo kreativnosti i inovativnosti. U svom središtu ima potrošača i za cilj ima pronalaženje i ostvarenje njegovih/njenih budućih potreba. U današnje vrijeme se često koristi u izradi strategija kako bi se došlo do boljih, neočekivanih rješenja koja če biti konkuretna na današnjem tržištu. 

Design thinking se sastoji iz 3 glavne faze:

  1. Razumijevanje (razumijevnje i definisanje problema)
  2. Istraživanje (ideje i prototipi)
  3. Materijalizacija (testiranje i implementacija)

Za svaku od ovih faza postoje određeni alati koji se mogu koristiti u zavisnosti od teme kojom se bavite. U našem slučaju koristili smo asocijacije i brainstorming kako bismo što brže došli do rezultata.

1. Razumijevanje problema

Prva faza, razumijevanje problema, podrazumijeva istraživanje sa ciljem sticanja znanja o ponašanju korisnika – šta misle, govore i osjećaju. Cilj je sakupiti dovoljno podataka kako bi se suštinski razumio korisnik.

U našem slučaju ekipa je imala zadatak da se upozna sa prethodnim Spark.me konferencijama, temama kojima se konferencija bavi, načinom na koji publika koristi društvene mreže, platformom za tweet wall i idejom koja stoji iza ovogodišnje konferencije.

Poslije razumijevanja slijedi jasno definisanje problema. Ono se najčešće može postaviti u formi pitanja kako bi u kasnijim fazama služilo da vraća na temu u slučaju da dođe do rasplinjavanja.

Kako napraviti tweet wall koji će zadržati sve dosadašnje funkcionalnosti i ujedno biti dio ovogodišnje teme?

2. Istraživanje

Druga faza istraživanja sastoji se iz dva dijela, smišljanja rješenja i pravljenje prototipa.

Prilikom smišljanja ideja najčešće korištena alatka je brainstorming (moždana oluja) :). Brainstorming omogućava svima koji učestvuju potpunu slobodu i sve su ideje dobrodošle, što luđe, to bolje. U ovom procesu bitan je kvatintitet, jer na taj način kreativnost oslobađa, pa samim tim kvalitet ispliva na površinu. Poslije sakupljanja svih ideja radi se selekcija, biraju se najbolje i one koje je moguće realizovati, popravljaju se i, ako je potrebno, vrši se sinteza sa drugim idejama.

U našem slučaju prvo smo počeli igrom asocijacija – svako, pa i mentor i asistenti je imao zadatak da napiše makar 3 termina koje povezuje sa riječi iskra. Selekcijom termina podijelili smo rezultate u tri skupa. Svjetlost, kontemplacija i naučna fastastika. Tek u sledećoj fazi vodjeni ovim saznanjem smo se bacili u moždanu oluju. I to kakvu! 😀 Iz nje smo izašli preplavljeni idejama. Repatica koja leti preko bine i raspršava se u tekst svaki put kada neko pošalje tweet. Upaljač koji pali fitilj poslije određenog broja poruka na raketi koja će u jednom trenutku eksplodirati. Svaku od ovih ideja smo potom doveli u pitanje. Trebalo je da ispuni nekoliko kriterijuma:

1. Da je izvodljiva u kratkom vremenskom roku.

2. Da je u okviru zadatog budžeta.

3. Da ne skreće pažnju sa govornika/ce

Ideja koja je ispunjavala sva tri kriterijuma bila je da se napravi imitacija holograma koji će izbijati iz kutije i prenositi tweetove publike. Kutije bi se nalazile sa obje strane bine ispred razapetog platna na kom bi bila projektovana slika koja bi izgledala kao da plavičasta svjetlost sa porukama publike izbija iz kutije.

Nakon odabira i jasnog definisanja ideje pravi se prototip. Svrha prototipa je da se dođe do dubljeg razumijevanja ideje. Da se ispitaju svi njeni aspekti i provjeri da li je moguće ideju realizovati. Izdrada prototipa zavisi od ideje, može biti papirni prototip (u slučaju websajta ili aplikacije), situacioni prototip (predstava), 3D model… Važno je odabrati tip prototipa koji će u najkraćem roku i sa najmanje troškova pokazati eventualne nedostatke.

U fazi prototipa tim smo podijelili na tri dijela. Programeri su dobili zadatak da postojeći kod prilagode novim potrebama, dizajnerke su radile na izradi vizuelnog dijela, tipografija koja će se koristiti, ilustracija hologramske svjetlosti i način na koji će se fotografije prikazivati, dok je treći dio ekipe bio zadužen za izradu kutije koju su ofarbali u crno i napravili otvore kako bi svjetlosni efekat bio interesantniji.

Druga faza istraživanja sastoji se iz dva dijela, smišljanja rješenja i pravljenje prototipa.

Prilikom smišljanja ideja najčešće korištena alatka je brainstorming (moždana oluja) :). Brainstorming omogućava svima koji učestvuju potpunu slobodu i sve su ideje dobrodošle, što luđe, to bolje. U ovom procesu bitan je kvatintitet, jer na taj način kreativnost oslobađa, pa samim tim kvalitet ispliva na površinu. Poslije sakupljanja svih ideja radi se selekcija, biraju se najbolje i one koje je moguće realizovati, popravljaju se i, ako je potrebno, vrši se sinteza sa drugim idejama.

U našem slučaju prvo smo počeli igrom asocijacija – svako, pa i mentor i asistenti je imao zadatak da napiše makar 3 termina koje povezuje sa riječi iskra. Selekcijom termina podijelili smo rezultate u tri skupa. Svjetlost, kontemplacija i naučna fastastika. Tek u sledećoj fazi vodjeni ovim saznanjem smo se bacili u moždanu oluju. I to kakvu! 😀 Iz nje smo izašli preplavljeni idejama. Repatica koja leti preko bine i raspršava se u tekst svaki put kada neko pošalje tweet. Upaljač koji pali fitilj poslije određenog broja poruka na raketi koja će u jednom trenutku eksplodirati. Svaku od ovih ideja smo potom doveli u pitanje. Trebalo je da ispuni nekoliko kriterijuma:

1. Da je izvodljiva u kratkom vremenskom roku.

2. Da je u okviru zadatog budžeta.

3. Da ne skreće pažnju sa govornika/ce

Ideja koja je ispunjavala sva tri kriterijuma bila je da se napravi imitacija holograma koji će izbijati iz kutije i prenositi tweetove publike. Kutije bi se nalazile sa obje strane bine ispred razapetog platna na kom bi bila projektovana slika koja bi izgledala kao da plavičasta svjetlost sa porukama publike izbija iz kutije.

Nakon odabira i jasnog definisanja ideje pravi se prototip. Svrha prototipa je da se dođe do dubljeg razumijevanja ideje. Da se ispitaju svi njeni aspekti i provjeri da li je moguće ideju realizovati. Izdrada prototipa zavisi od ideje, može biti papirni prototip (u slučaju websajta ili aplikacije), situacioni prototip (predstava), 3D model… Važno je odabrati tip prototipa koji će u najkraćem roku i sa najmanje troškova pokazati eventualne nedostatke.

U fazi prototipa tim smo podijelili na tri dijela. Programeri su dobili zadatak da postojeći kod prilagode novim potrebama, dizajnerke su radile na izradi vizuelnog dijela, tipografija koja će se koristiti, ilustracija hologramske svjetlosti i način na koji će se fotografije prikazivati, dok je treći dio ekipe bio zadužen za izradu kutije koju su ofarbali u crno i napravili otvore kako bi svjetlosni efekat bio interesantniji.

3. Materijalizacija

U trećoj fazi testiramo i implementiramo svoje rješenje. Testiranje služi kako bismo dobili feedback od ljudi koji nisu učestvovali u izradi rješenja. Idealno je ako se može dobiti povratna informacija od krajnjih korisnika/ca. Važno je ne objašnjavati ideju koja stoji iza proizvoda, pustiti njih da sami isprobaju sve funkcionalnosti i da shvate kako i šta ste htjeli da postignete. Radeći na nekom projektu čestood drveta ne vidimo šumu i izgubimo objektivnost pa je neophodno testirati ideje kod nekoga ko ima svjež pogled. U design thinking procesu, testiranje služi kako bi vas vratilo na prethodne faze gdje god je to potrebno. Na taj način se sprečava mogući trošak u fazi prije same realizacije.

Prototip tweet walla smo pokazali našim kolegama i koleginicama iz Alicorna koji nisu bili dio radionice, pa su potpuno objektivno mogli da sagledaju proizvod.   Feedback nas je podsjetio da se na vrijeme raspitamo o tehničkim predispozicijama sale kako bismo im prilagodili konačni proizvod, jer je čitljivost poruka iz daljine u prototipu bila problematična.

Implementacija podrazumijeva da je vaš proizvod spreman za upotrebu. Uradili ste sve što možete i sada je ostalo samo da se nadate da će vaš proizvod biti od koristi.

Naš tweet wall je bio baš ono čemu smo se nadali. Pokrenuo je publiku na razgovor, bio je integralni dio konferencije i vizuelno je zaokružio ovogodišnji brending.

FLUID – šta smo naučili

Prednosti design thinking pristupa su što izuzetno heterogenu grupu ljudi može da usmjeri ka istom cilju. Prije početka radionice bojali smo se da 3 dana koliko je trajala radionica neće biti dovoljno da izađemo sa gotovim proizvodom. Međutim, zahvaljujući ovom pristupu ekipa je uspjela da se pojavi na prezentaciji sa tweet wallom koji potpuno funkcioniše.

Ova radionica je nama, kao timu koji već pet godina razvija tweet wall za Spark.me konferenciju, omogućila da sagledamo problem iz potpuno novog ugla. Da zahvaljući pitanjima studenata i studentkinja preispitamo određene aspekte koje ranije nismo dovodili u pitanje.

Što je najvažnije, ovo iskustvo nas je uvjerilo da nam stiže predivna mlada kreativna energija. Budući programeri, dizajneri i dizajnerke koji su puni znanja, želje za učenjem, neiscrpne kreativnosti i entuzijazma i da je na nama da im damo prostor da se izraze.

Fun fact: Za vrijeme studija Milutin i ja smo se upoznali u okviru predmeta koji je vodio upravo profesor Srđan Kadić. Spojio je studente dizajna sa svojim studentima sa PMFa kako bi zajedno radili na izradi web sajta. Cilj je bio da jedni i drugi razumijemo na koji način bi trebalo da teče komunikacija između dizajnera i programera i da nas povežu. Cilj je postignut – generacija se povezala i nekoliko godina kasnije Milutin i ja radimo zajedno. 🙂
Maša Elezović

Maša Elezović

Grafička dizajnerka

Grafička dizajneristkinja i džender studentkinja, žrtva obrnutog kulturnog šoka i glavni pogonski motor vizuelne kreativnosti našeg malog tima. Uprkos prethodnom opisu pokreću je stvari koje su bazirane na jednostavnosti i svemu što je prirodno. Umjetnička je duša koja kreće sa najludjim idejama i pretače ih u najrealnije i najjedinstvenije projekte.

Ostanite u toku!

Ostanite u toku!

Prijavite se na Alicorn e-mail časopis i budite u toku sa najnovijim člancima našeg tima. Nema spama. Poruke šaljemo rijetko, isključivo kad imamo nešto važno da kažemo.

Hvala! Uspješno ste se prijavili!